Kad sam krenuo tjunati prvu repliku – obzirom da sam geek – temeljito sam išao proučiti štogod sam uspio pronaći na internetima o tome.
Jedna od prvih stvari koje sam pronašao bila je ona poznata formula za izračun optimalnog omjera volumena cilindra naspram volumena cijevi, ovisno o težini kuglice:
omjer = 7.5 × težina_bobe² + 1.55
Priča iza formule ide otprilike ovako. Dugogodišnji forumaš pod nickom 1tonne izmjerio je omjere volumena za razne mase kuglica, a drugi su njegove nalaze godinama dijelili po airsoft forumima (tragovi sežu barem u 2015. na Airsoft Sniper Forumu). U kolovozu 2018. objavio je i cijeli članak What Barrel Length goes with what bb weight in an AEG u kojem je opisao eksperiment – AEG s punim cilindrom i cijev od 550 mm koju je rezao po 10 mm, pa na svakom koraku kronografom mjerio energiju za svaku masu kuglice.
Samu formulu, međutim, nije izveo on. U travnju 2017. korisnik heregoeshell na Airsoft Sniper Forumu je uzeo 1tonneove tablične podatke i kroz njih provukao kvadratnu krivulju – kako je rekao odokativnom a ne statističkom metodom – uz opasku da rezultat može odstupati do 10%. To se upozorenje, naravno, negdje putem izgubilo, a formula je ostala i danas se po forumima citira kao riječ Gospodnja.
Prvo sam u formulu posumnjao radeći s cijevima ispod 250 mm, jer su mi izmjereni rezultati dosta odstupali od onih koje predviđa formula; cijev izrezana na formulom preporučenu duljinu davala je manju snagu nego kada je bila koji centimetar dulja. Također, kod prekratkih cijevi snaga se nije podizala kad bih stavio težu bobu – iako se prema formuli to trebalo desiti!
Kvaka je u tome što je 1tonne, koliko god pošteno dokumentirao postupak, sve mjerio na jednoj jedinoj konfiguraciji: jedan klip, jedna gumica, jedna opruga. Tablica – a onda i formula izvedena iz nje – prešutno pretpostavlja baš taj hardver. Masa klipa, za koju sam u praksi ustanovio da bitno utječe na izlaznu snagu, u računu ne postoji kao varijabla; promjer cijevi pokriven je tek usputnom napomenom; hop je za svaku bobu iznova podešavao od oka, “da leti što je moguće ravnije”. A mrtvi prostor u prolazu glave cilindra i mlaznice, koji mijenja način prenošenja energije na kuglicu, uopće se ni ne spominje… Intuitivno sam posumnjao da bi čak i snaga opruge trebala imati utjecaja na efikasnost.
Na kraju sam odlučio raspisati sve parametre i fizikalne procese kojih sam se sjetio da bi mogli utjecati na zbivanja u kompresijskom dijelu replike – i krenuti s razvojem programa koji bi to simulirao. Teoretske izračune usklađivao sam podešavanjem fizikalnih parametara s vlastitim egzaktnim strogo kontroliranim mjerenjima i uspoređivao ih s drugim vanjskim istraživanjima i referencama.
Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada – uspio sam dobiti model koji minimalno odstupa od mojih mjerenja. To mi je konačno dalo uvid u do tada nevidljive procese koji se dešavaju unutar replike. Program mi je omogućio da bez raskopavanja replike predvidim kako će koji parametar utjecati na brzinu, domet i putanju kuglice, kao i neke stvari poput jačine udarca klipa – koje prije nisam mogao izmjeriti. Možda najinteresantnije od svega – omogućio mi je da točno promatram gibanje klipa i bobe i tako dođem do nekih potpuno novih i neočekivanih zaključaka!
Bilo je to dobro utrošeno vrijeme za rezultat od kojega će – nadam se – airsoft zajednica imati barem malo koristi!